Šta je Workplace Experience Manager?

Kada spomenem ovu frazu u razgovoru sa svojim prijateljima i kolegama u većini slučaja postave mi isto pitanje: „Šta ti je to Workplace Experience Manager?“ Činjenica je da je veoma teško u nekoliko rečenica objasniti i opisati ovo radno mesto, kao i koje su obaveze i odgovornosti Workplace Experience Manager-a.

Na prvi pogled reklo bi se da je osoba na ovoj poziciji neka vrsta internog organizatora u kompaniji. Što u suštini i jeste. Ali nije samo to. Osoba na ovom radnom mestu je više od toga.

Odgovornost Workplace Experience Manager-a je veoma velika. On ili ona mora, zajedno sa svojim timom, da organizuje radni prostor i radnu atmosferu u kompaniji koji će uticati pozitivno na raspoloženje zaposlenih, a kako bi zaposleni bili motivisani i produktivniji.

Svi znamo da poslodavcima i vlasnicima kompanija zaradu donose zaposleni. Ako su zaposleni nedovoljno motivisani ili ako im nešto ne odgovara, vrlo verovatno će njihova produktivnost opasti. Padom produktivnosti zaposlenih opada i profitabilnost kompanije. U takvim situacijama HR sektor mora da izvrši detaljnu analizu i ozbiljnu selekciju budućih zaposlenih.

Poslednjih godina, posebno u IT sektoru u regionu Zapadnog Balkana, posvećuje se sve veća pažnja motivaciji i međusobnoj komunikaciji zaposlenih. Inženjeri, developeri, menadžeri i ostali zaposleni u IT, UX, VR, AR i AI sektoru rade veoma stresan, odgovoran i vremenski organičen posao. Da bi bili 100% fokusirani na svoj posao, ne sme ništa da im ometa pažnju.

U takvim situacijama potrebna je osoba kojoj će biti posao da obezbedi radno okruženje prilagođeno zaposlenima u kompaniji.

FAKTORI KOJI UTIČU NA PRODUKTIVNOST ZAPOSLENIH

U prosečnoj organizaciji radnog okruženja, osim nereda i neorganizovanosti koji doprinose pogoršanju radne motivacije, prepoznajemo četiri osnovna faktora koji utiču na produktivnost i radnu motivaciju zaposlenih:

  • Izgled radnog prostora (arhitektonsko rešenje, pozicije radnih stolova, raspored prostorija, boja zidova…),
  • Tehnička opremljenost radnog prostora,
  • Odlični međuljudski odnosi i
  • Opšti ambijent (nameštaj, nivo buke, osvetljenost prostorija, ventilacija, procenat zastupljenosti biljaka u prostoriji…)

Složićete se da znanje i iskustvo iz ove četiri oblasti ne može da poseduje jedna osoba. Upravo iz tog razloga IT sektor rešava pitanje tehničke opremljenosti radnog prostora, HR sektor rešava pitanje profila zaposlenih i međusobno uklapanje u kolektiv, dok su arhitekte i dekorateri zaduženi za estetski deo radnog prostora.

Stvaranje adekvatnog radnog ekosistema je proces koji traje i koji ne može da se uradi kao neka vrsta jednokratnog posla. On zahteva konstantan rad na analiziranju ponašanja zaposlenih i na pronalaženju adekvatnih inovativnih rešenja.

DA LI UNAPREĐENJE RADNOG OKRUŽENJA UTIČE NA UČINAK KOMPANIJE?

Tokom Gallup istraživanja „How Employee Engagement Drives Growth“ analizirali su uticaj pozitivno motivisanih i adekvatno angažovanih zaposlenih na stvaranju boljih rezultata kompanije. Nakon istraživanja, između ostalih, došli su do sledećih zaključaka:

  • Za 10% je veće zadovljstvo kod kupaca ili klijenata kompanije,
  • Kompanija posluje za 22% profitabilnije u odnosu na konkurenciju koja ne pridaje značaj razvoju radnog okruženja i
  • Kompanija sa adekvatnim radnim ekosistemom beleži rast produktivnosti svojih zaposlenih za 21%.

ŠTA JE POSAO WORKPLACE EXPERIENCE MANAGER-A?

Osoba na ovoj radnoj poziciji pre svega mora da bude odličan psiholog i još bolji pedagog, a tek nakon toga savršen organizator. WEM ima zadatak da uskladi ljudske navike, kulturu ponašanja i mentalitet, politiku poslovanja kompanije, budžet sa kojim raspolaže, izgled i funkcionalnost radnog prostora, kao i kompanijske ciljeve sve u jednu kompaktnu celinu. Kompaktna celina čini radno okruženje!

Priznaćete, veoma težak zadatak!!!

WEM mora da bude konstantno radno motivisan kako bi na što bolji način motivisao svoje kolege i preneo pozitivno ponašanje na njih.

Jedan od veoma važnih, ako ne i najvažnijih, aspekata radnog okruženja su ljudi (kolege) sa kojima radimo. Kolege imaju veliki uticaj na naš rad, našu motivaciju, naš stav i radne navike.

Kada volimo ljude sa kojima radimo, radna motivacija dolazi lako i sama od sebe. Posebno kada radimo kao grupa (tim), rad postaje zabavan i uživamo u realizaciji taskova. Kada se svi međusobno poštuju, rezultat saradnje je uvek veća produktivnost i harmonija.

Ipak, naše kolege mogu biti takođe i razlog za stvaranje „neprijateljskog“ radnog okruženja. Kada članovi tima na koje se oslanjamo nesarađuju, produktivnost opada. Stvara se negativna atmosfera među kolegama i gubi se na radnom elanu.

Veličinu kompanije čine ljudi koji u njoj rade!

Zadatak WEM je saradnja sa svim sektorima u kompaniji kako bi na što bolji način sagledao potrebe zaposlenih. Uređenje i unapređenje radnog prostora, tehnička opremljenost, parking za zaposlene, hrana u kantini, čistoća, organizacija putovanja, Team Building-a, partija…. Sve ovo je u opisu WEM radnog mesta. Takođe, analitičke veštine, ali i sposobnost adekvatnog i pravovremenog reagovanja u kriznim situacijama.

Znači, stvaranje primerenog radnog ekosistema…

5 PRIMERA DOBRE PRAKSE RADNOG OKRUŽENJA

Postoji na hiljade varijanti radnog okruženja. Ne postoji šablon koji može da se primeni na sve. Adekvatno radno okruženje zavisi od mnogo faktora koje moramo uzeti u obzir. U nastavku ću navesti 5 dobrih primera radnog okruženja.

  1. „Otvoreni skeptik“ okruženje

U skeptičnom okruženju sve se dovodi u pitanje jer se pitanja zaposlenih podstiču. Kada neko predloži neku novu, na primer, marketinšku strategiju, neko drugi postavi pitanje: „A zašto bi ona bila bolja od postojeće ili neke druge alternative?“ Pitanja pokreću diskusiju, a pošto svi postavljaju pitanja, na taj način utiču na razvoj kompanije u kojoj rade.

  1. Fokus na pojedinca

U radnom okruženju orjentisanom na pojedinca, pruža se pojedincima fleksibilnost da prilagode svoje sopstvene stilove rada. Nekima će se dozvoliti da rade od kuće ako to ne ometa njihovu produktivnost. Drugi mogu imati fleksibilne sate, a treći mogu prilgoditi svoje stolove i nameštaj kako god žele.

  1. Okruženje bez zidova

Okruženje bez zidova odnosi se na to da se tim drži na okupu. Nema kancelarija ili zatvorenih kabina (ili ako postoje, vrata su otvorena), tako da zaposleni mogu slobodno da komuniciraju jedni sa drugima. Ova okruženja obično imaju zajedničku pauzu i događaje koji grade timski duh, kako bi nadahnuli saradnju i međusobno poštovanje.

  1. „The mutual-feedback“ okruženje

Ovo radno okruženje pogoduje iskrenim povratnim informacijama između kolega kao znak skretanja pažnje i davanje pozitivne primedbe na nečiji rad ili ponašanje. Otvorena i iskrena komunikacija.

Kada zaposleni treba da se usavrši u nečemu, to mu se i kaže. Kada je šefov pristup poslu neproduktivan ili neefikasan na to mu se jasno skrene pažnja. Ljudi veruju jedni drugima i međuljudski odnos se gradi na međusobnom poverenju.

  1. Objedinjeno okruženje

Objedinjeno okruženje omogućava ljudima da deluju kao pojedinci, ali su ipak usredsređeni na uspeh tima. Ova vrsta okruženja obično postavlja „timske“ ciljeve i omogućava ljudima da rade zajedno u manjim grupama kako bi ispunili timske zadatke. Zaposleni su fokusirani na zajednički rad i pojedinačno se smatraju odgovornim za kvalitet svog rada.

5 PRIMERA LOŠE PRAKSE RADNOG OKRUŽENJA

Gde ima dobrih primera, ima naravno i loših. Isto tako na hiljade. Ovde ćemo izdvojiti 5 primera loše prakse organizacije radnog okruženja u kompaniji.

  1. Od 9 do 5 okruženje

Okruženje od 9 do 5 (tačnije od 9h do 17h) opisuje više od radnog vremena. To je mentalitet koji kaže da je sav rad u skladu sa određenim očekivanjima. Previše strogi rokovi, strogi kodeksi oblačenja, strogi protokoli i stroge operacije samo ograničavaju kreativnost i individualnost članova našeg tima.

  1. „Uklanjanje različitih“ okruženje

Okruženje „Uklanjanje različitih“ predstavlja mračnog blizanca radnom okruženju fokusiranom na pojedinca.

Umesto da se pojedincima koji se ističu pruži fleksibilnost u rastu i unapređenju, ovo negativno okruženje takve zaposlene izoluje od ostatka tima i tera da sami rade mimo tima i mimo podrške većine. Ovakva sredina tera istaknute pojedince da rade kao zasebne jedinke.

Ovo uništava nadu za postizanjem timskog mentaliteta i ostavlja pojedince da se osećaju izolovano i ogorčeno.

  1. „Crno-beli svet“ okruženje

U ovakvom radnom okruženju postoji ili uspeh ili neuspeh. Ne postoji ništa između (najčešće je neuspeh neprihvatljiv kao opcija). Ovaj crno-beli pristup radu ne dozvoljava ljudima da uče na svojim greškama. Ovakav pristup stvara frustraciju kod pojedinaca i pravi ogroman problem tokom procesa promene posla.

Stvarni život ima i sive oblasti. I naša kompanija bi trebala da ima.

  1. Kazneno okruženje

Kazneno okruženje oprašta dobro ponašanje, ali kažnjava loše. Postoje posledice za promašene ciljeve ili prekršene procedure, ali nema nagrade za izvanredne rezultate. Ovakovo okruženje rađa motivaciju iz straha, koja je inferiornija od motivacije entuzijazmom.

  1. „Klasne podele“ okruženje

U sistemu klasnih podela neki zaposleni su „bolji“ od drugih. Šefovi i njihove odluke ne mogu biti dovedeni u pitanje. Tim lideti izdaju naređenja koja zaposleni moraju bez pogovora i suprostavljanja da izvrše.

Ovo okruženje izaziva negodovanje i gubi fokus na idejama i kumulativnoj produktivnosti.

ZAKLJUČAK

 Workplace Experience Manager se bavi ljudskim emocijama. Radi na unapređenju radne etike i brine o svakom pojedincu kao važnoj kariki velikog kompanijskog mehanizma.

Osoba na ovoj radnoj poziciji je neko ko na sebe preuzima veliku odgovornost. Odgovornost da uskladi sve faktore unutar jedne kompanije kako bi ta kompanija unapredila svoju produktivnost, ostvarila profit i rast na svom tržištu.

 

Piše: Jovan Vignjević

Datum: 17.02.2020.

Foto: www.pixabay.com, www.pexels.com

Inspiracija: www.robinpowered.com, www.entrepreneur.com, www.thinktanks.io